- Legenda o pastiru

Za kafu su vezane mnoge legende. Ipak, najpoznatija je legenda o pastiru. Prvi korak u potrazi za domovinom kafe vezan je uz Abesiniju, današnju Etiopiju. Naime, abesinski pastir Kalid, iz plemena Galla, oko 850. godine, čuvajući svoje stado, primjetio je da su ovce poslije brštenja nekih bobica izuzetno živahne na popodnevnom suncu dok on umoran leži u hladu.

Kalid je odlučio i sam probati bobice kafe, i otkrio da se osjeća puno bolje, da je pun energije. Supruga mu je savjetovala da svoje otkriće podijeli s njihovim duhovnim vođom, ali kad je ovaj vidio bobice i njihov učinak, prozvao ih je đavoljim djelom i bacio u vatru. Tada je sobu ispunio prekrasan miris, a dotad nepoznata aroma privukla je sve prisutne. Njegovi su pomoćnici bobice ubacili u vodu da se ohlade, a potom ih je svještenik ispitao. Proučio je i bobice i vodu koja je u međuvremenu promijenila boju. Probao ju je i proglasio čudotvornim napitkom. Otad su ga koristili za večernja bdijenja u molitvi bez osjećaja pospanosti.

- Porijeklo kafe i kafane

Postoje razne teorije o porijeklu kafe. Botanički dokazi upućuju da biljka kafe korijene vuče iz središnje Etiopije, gdje još uvijek samonikla divlje raste, a odatle se proširila u Jemen, Arabiju i Egipat, a tek je polovinom 15. vijeka stigla do Istanbula.

Po svim relevantnim indikacijama, jasno je da su kafane arapskog porijekla iako se ne zna kada i gdje su tačno nastale. Službeni izvještaj o događajima u Meki iz 1511. daje prvu naznaku o pojavi mjesta na kojem se ljudi okupljaju družeći se uz šoljicu kafe.

Kad govorimo o prvim kafanama, treba napomenuti da su to bila mjesta na kojima se kafa prvenstveno mogla kupiti, ali s odjeljcima na kojima se mogla i degustirati. Takva su mala mjesta osobito popularna u Istanbulu, gdje se još uvijek mogu pronaći. Kasnije su se pojavili luksuzno uređeni prostori, pretežno na otvorenom.

Do kraja 16. vijeka prvi trgovci kafom Europi predstavljaju nepoznati napitak - kafu. Prvi spomen kafane na ovom dijelu Evrope odnosi se na Sarajevo oko 1570. godine. To je, nakon Istanbula, prvi evropski grad s mjestom za ispijanje kafe. Venecija je svoju prvu kafanu otvorila tek polovinom 17. vijeka. Turski pohod na Beč omogućio je i srednjoj Evropi da se upozna s kafom. Kada su nakon bitke u turskim šatorima pronašli vreće s kafom, pobjednici nisu znali što bi s njima. Poljski oficir Franz Georg Kolschinsky je s njima navodno otvorio prvu bečku kafanu. U hrvatske gradove je prva kafa došla preko Bosne i Beča, a bila je dostupna za konzumaciju samo imućnijem dijelu stanovništva.

Postoji legenda da je u Francuskoj kafa postala toliko popularna da je Luj XIV dao uvesti nekoliko sadnica. Poslije je shvatio da zima i mraz previše štete biljkama pa su tako nastali prvi staklenici u svijetu. U Engleskoj se trend kafana također brzo proširio, iako prema riječima spisateljice Agathe Christie "kafa u Engleskoj uvijek ima ukus kao hemijski eksperiment".

Sljedeća postaja trgovaca kafom bila je Martinique u Južnoj Americi, gdje su sadnice puno bolje uspijevale i gdje je kafa pronašla svoju novu domovinu.