KOPA

	Proizvođači i trgovina kafom Zemlje koje su najveći proizvođači kafe su upravo one u kojima temperatura ne pada ispod 15°C. Kafa dolazi sa gotovo svih strana svijeta i zbog toga je predmet prave međunarodne trgovine. Oko 2/3 proizvedene kafe dolazi iz Latinske Amerike, a ostatak iz Indije, Afrike, Arabije, Jave i Sumatre. Dva glavna svjetska proizvođača kafe su: Brazil sa 29,4% od ukupne količine izvezene kafe u razdoblju od novembra 2007. do oktobra 2008. godine, i Vijetnam sa 16,4%. Najkvalitetnija kafa dolazi sa Jamajke, a jedina zamjerka joj je visoka cijena. Brazil, kao najveći proizvođač i izvoznik kafe, 50% svoje spoljne trgovine ostvaruje na kafi. U Brazilu se uzgajaju i Arabica i Robusta, dok u Vijetnamu samo Robusta. Pored ova dva glavna proizvođača slijede Kolumbija (12,1%), Indonezija (5,6%), Meksiko (2,6%), Indija (3,2%), Gvatemala (4,0%), Obala Slonovače (1,9%), Uganda (3,4%) i Etiopija (3,0%). Uzgoj kafe Sirova kafa se dobija od raznih vrsta drveta kafe, roda coffea. Uzgaja se u raznim krajevima Afrike, Arabije, Indije, Indonezije, Srednje Amerike, na Antilima, a posebno u Južnoj Americi. Uglavnom uspijeva u tropskim krajevima s humusnom zemljom, a posebno na iskrčenim zemljištima kao što je Brazil. Brazil je ujedno najveći i najpoznatiji proizvođač i izvoznik kafe. Uzgaja se i na farmama, ponajviše u tropima, dok je najbolja ona uzgojena visoko u planinama, gdje grmovi bujaju u bogatom vulkanskom tlu. Veće nadmorske visine pogodne su jer usporavaju sazrijevanje zrna kafe, što završni proizvod čini kvalitetnijim. Kafa raste na grmu, odnosno drvetu visine od 3 do 6 metara, a s jednog drveta dobije se 1-3 kg sirove kafe. Zrno se nalazi unutar mesnate pulpe koja je obavijena crvenom kožicom. Zrna su kafe uglavnom pravilnog oblika, okrugla, duguljasta, ili kriva, a na ravnoj strani se nalazi karakteristična uzdužna brazda sa ostatkom srasle ljuske. Zrna su obavijena vrlo tankom svilenkastom ljuskom koja je srebrno-bijele boje, a ponekad i ružičasta ili smeđa. Ispod ljuske nalazi se endosperm žućkaste ili zelenkaste boje. Boja kafe kao i fine razlike u kvaliteti zavise od vlažnosti i temperature područja, načinu uzgoja i preradi zrna kafe. Kafa sa viših predjela je obično svjetlija, dok je kafa sa niskih terena tamnije boje. Plodovi kafe sazrijevaju osam do devet mjeseci od cvjetanja za Arabice, ili od deset do jedanaest mjeseci za Robuste. Bobice koje sadrže zrna kafe spremne su za branje tek kada dostignu savršen trenutak zrelosti. Izvoz i potrošnja kafe Proizvodnja kafe i njen promet rastu velikom brzinom, naročito u poslijednjem vijeku. Kafa se pije u svakoj zemlji čime je njen značaj u trgovini jako velik. Godišnje se proizvede između 5 i 6 miliona tona kafe u 80 zemalja svijeta, a od proizvodnje, prerade i potrošnje kafe živi 25 miliona ljudi. Podaci govore da se u Evropi dnevno popije više milijardi šoljica kafe. Najvažnija mjesta za trgovinu kafom su berze. Čak i u zemljama koje je bitno odredila civilizacija čaja, kao što je Japan, kafa se po potrošnji uzdigla iznad čaja i danas je njena godišnja potrošnja oko 3 kg po stanovniku. Najveći potrošač kafe u svijetu je Finska sa skoro 13 kg/stanovniku (konzumiraju samo kafe od Arabica vrsta), a slijede je Danska (12,3 kg/st) i Švedska (11,90 kg/st), dok Turska ima potrošnju od samo 0,2 kg/st. Brazil, iako vodeći u proizvodnji kafe, ima prosječnu potrošnju kafe od otprilike 5kg/st. Na ovim prostorima je godišnja potrošnja kafe, prema procjeni, oko 4,8 kg po stanovniku. Zanimljivo je da se, prema nekim podacima, u Vijetnamu ne konzumira kafa iako je trenutno ta zemlja na drugom mjestu proizvođača kafe. Visoki postotak potrošnje kafe u nordijskim zemljama može se povezati sa hladnom klimom i zabranom točenja alkohola. Na ovim prostorima je najviše zastupljena Minas kafa na čiji su ukus i aromu potrošači navikli. Oko 54% svjetske proizvodnje kafe plasira se na tržište SAD-a, Njemačke, Francuske, Italije i Japana.